Dekretom Kongregacije za kler od 1. prosinca 1999. utemeljen je katedralni „Capitulum Pseganum Sancti Petri” na zamolbu požeškog biskupa msgr. dr. Antuna Škvorčevića te je tako institucionalizirana povijesna memorija požeškoga Zbornog „Capitulum Ecclesiae Beati Petri“.
U zamolbi koju je biskup Škvorčević 5. studenog 1999. godine uputio kardinalu Castrillionu Hoyosu Dariju, prefektu Kongregacije za kler među ostalim piše: “Već od početka postavljeno je pitanje oportunosti osnutka katedralnog kaptola. Postoje povijesni i aktualni pastoralni argumenti koji idu u prilog njegovog utemeljenja. Naime, od prve polovice 13. stoljeća (oko 1221.) postojao je preko tristo godina u Požegi “Capitulum Beati Petri De Posega” ili “Capitulum Ecclesiae Sancti Petri De Posega”. Ovaj Zborni kaptol ili “colegiatum”, osim svoje strogo crkvene uloge, kao “locus credibilis” imao je također istaknuto značenje za javni život u sjevernoj Hrvatskoj. Otomanskim osvajanjem velikog dijela Hrvatske ovaj Zborni kaptol preselio se 1536. godine u Ugarsku, a zatim se ugasio.”
Biskup dalje navodi da su nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti zagrebački biskupi na kraju 17. i na početku 18. stoljeća promičući obnovu redovitog pastorala u ovim dijelovima Hrvatske nastojali obnoviti i Zborni kaptol, ali to nije dopustio austrijski car koji je u to vrijeme imao kompentencije glede njegove uspostave. No spomen na Zborni kaptol ostao je živ sve do danas u njegovu arhivu, u literaturi i arhitekturi, posebice u ostacima srednjovjekovne tvrđe, u toponimu “Kaptol” te u svijesti vjernika.
Prije utemeljenja Požeškog kaptola, u vrijeme hrvatske narodne dinastije, granice današnje Slavonije pripadale su pod jurisdikciju Splitske nadbiskupije. Međutim, kako je Slavonija bila geografski previše udaljena od nad/biskupskog sjedišta, Mađari su tu crkvenu pokrajinu, potkraj 11. ili početkom 12. stoljeća, kada zasjedaju na hrvatsko prijestolje, pripojili tadašnjoj Pečujskoj biskupiji. Ta je biskupija sa svojim biskupom uz dozvolu Svete Stolice utemeljila Požeški zborni kaptol sv. Petra između 1220. i 1221. godine. Postoje najmanje dva razloga zašto je to učinila. Kao prvo, ona je preko Kaptola htjela što dublje učvrstiti svoju vlast unutar navedenih granica, a kao drugo, ispunila je potrebu koja se osjećala na tom prostoru za jednom takvom crkvenom i državnom ustanovom koja će osim bogoslužja, obavljati još i druge važne poslove za tadašnje stanovništvo, a to je ustanova vjerodstojnog mjesta (locus credibilis) što je uključivalo sklapanje i ugovaranje različitih poslova, prodaju i kupnju zemlje, posjeda, kuća i vinograda te druge pokretne i nepokretne imovine, svjedočenje, davanje izjava te pomirivanje zavađenih stranaka zbog parničenja oko posjeda, plaćanja krvarine itd. Po nalogu kralja ili kraljevskog suca, kaptol je vršio i prijepise privilegija te preko svoga predstavnika svjedočio u svim sudskim parnicama na koje je bio pozvan. Takvu javnu djelatnost kaptol obavlja sve do 1528. godine kada mu je kralj Ferdinad u Budimu podijelio povelju po kojoj je dobio izuzetne povlastice, a posebice one koje se odnose na ubiranje poreza.
Požeški kaptol bio je ustrojen kao crkvena i javna ustanova. Njegovo postojanje omogućilo je razvoj crkvenog i kulturnog života Slavonije. Da je Slavonija po tom pitanju bila razvijena dokaz je velik broj svećenika, župa i samostana koji su u to vrijeme bili gotovo isključivi nositelji vjerske i kulturne aktivnosti.
Nakon 154 godine turskog vladanja u Slavoniji ona je oslobođena. Za kaptolsku utvrdu nastala su nova vremena, ne tako slavna kao prije pada pod osmanlijsku vlast. Najznačajnije postosmanlijsko razdoblje je upravo ono koje je nastupilo vrlo brzo nakon odlaska Osmanlija kada su u prostoru Zbornog kaptola stolovali srijemski biskupi, nekih 70-ak godina, odnosno sve do oslobođenja Petrovaradina od Osmanlija. Za to vrijeme podigli su unutar tvrđe sredinom 18. stoljeća baroknu crkvu sv. Jurja čiji su ostaci sačuvani do danas. Istovremeno su u tom razdoblju franjevci u Kaptolu obnovili župu, ali nažalost, pokušaj obnove Zbornog kaptola nije uspio sve do uspostave Požeške biskupije.
Nakon što je na zamolbu požeškog biskupa msgr. dr. Antuna Škvorčevića Kongregacija za kler 1. prosinca 1999. utemeljila Kaptol katedrale Požeške biskupije pod nazivom “Capitulum Pseganum Sancti Petri” on je svečano uspostavljen 28. lipnja 2000. godine. Svečano misno slavlje tim povodom predvodio je požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević u koncelebraciji s apostolskim nuncijom Giulijom Einaudijem, pečuškim biskupom Mihalyem Mayerom, s kanonikom Stefanom Kneipom, đakovačko – srijemskim biskupom Marinom Srakićem s kanonikom Gejzom Vargom, pomoćnim zagrebačkim biskupom Josipom Mrzljakom, prepoštom Prvostolnog kaptola zagrebačkoga, s kanonikom Josipom Klarićem, zatim Alojzijem Domislavićem, lektorom Zbornog čazmansko-varaždinskog kaptola uz još šezdesetak svećenika i redovnika.
Sam dekret Kongregacije za kler o utemeljenju Požeškog kaptola pročitao je apostolski nuncij msgr. Einaudi, a kancelar Biskupije Antun Prpić pročitao je dekrete kojima je biskup Škvorčević imenovao kanonicima šestoricu svećenika Požeške biskupije: msgr. Josipa Devčića, generalnog vikara i župnika u Stražemanu; Nikolu Jušića, ekonoma Biskupije i župnika u Novoj Kapeli; Valentina Halića, župnika u Čađavici; Antuna Ćorkovića, župnika u Pleternici; Matiju Jurakovića, župnika u Novoj Gradiški i Vladimira Viraga, župnika u Kaptolu.
Idućeg dana, na blagdan sv. Petra i Pavla, biskup Antun Škvorčević prvi puta nakon četiri stoljeća uveo je prvoimenovane kanonike Stolnog kaptola sv. Petra u župnu crkvu u Kaptolu, mjestu u kojem se nekad nalazio srednjovjekovni Zborni kaptol sv. Petra. Prema Statutu koji je 31. svibnja 2000. godine stupio na snagu odobrenjem biskupa Antuna Škvorčevića Stolni kaptol je zbor svećenika čija je zadaća vršiti svečanije bogoslužne obrede u Stolnoj crkvi u Požegi i voditi brigu za njezino održavanje i uređenje te obavljati zadaće koje mu povjeri crkveno pravo ili dijecezanski biskup. Kao uvod u svečanost uspostave Stolnog kaptola u Gradskom muzeju Požega 23. lipnja iste godine otvorena je izložba dokumenata i portreta pod nazivom “Požeški kaptol sv. Petra” na kojoj su bili izloženi izvorni dokumenti napisani u pisarnici Zbornog kaptola sv. Petra tijekom 13.,14. i 15. stoljeća te kopije nekih od dokumenata. Kako je Zborni kaptol bilo mjesto gdje su se i čuvali takvi dokumenti, povjesničari ističu da je Kaptol, nakon Dubrovnika drugi grad u Hrvatskoj gdje je uspostavljena arhivska služba.
Stolni kaptol u Požegi može imati najviše osam članova. Osim kanonika prepošta ostale službe u Stolnom kaptolu su: kanonik lektor, kanonik kantor, kanonik kustos te kanonik pokorničar. Prepošt je prvi po dostojanstvu u Kaptolu i biraju ga kanonici, a potvrđuje dijecezanski biskup. Kanonička služba traje do navršene 75. godine života. Dijecezanski biskup, pošto sasluša Kaptol, može imenovati dijecezanskog ili izvandijecezanskog svećenika, uz pristanak njegova biskupa, zbog posebnih zasluga, začasnim kanonikom Stolnog kaptola u Požegi.
Na prvoj sjednici Stolnog kaptola 30. lipnja 2000. godine za prepošta je izabran msgr. Josip Devčić, za lektora Vladimir Virag, za kantora Matija Juraković i za kustosa Nikola Jušić na razdoblje od pet godina. Požeški Stolni kaptol za prvog začasnog kanonika imenovao je Stjepana Bakarića, župnika u Vrbovi.
U prvim godinama svoga postojanja Stolni kaptol se najviše bavio pitanjima uređenja i održavanja prostora Katedrale, a od sredine 2001. godine kada je Stolnom kaptolu sv. Petra Općina Kaptol darovala Stari grad u Kaptolu i njegovom obnovom i uređenjem te statutarnim pitanjima.
Nakon prvog petogodišnjeg mandata na izbornoj sjednici 2005. godine za prepošta je ponovno izabran msgr. Josip Devčić, a i ostale službe nastavili su obavljati kanonici koji su to i do tada činili. Prvi novi kanonici u službu su uvedeni 11. studenog 2007. godine na misnom slavlju u Katedrali koje je predvodio biskup msgr. dr. Antun Škvorčević. U službu kanonika uveden je Marko Pišonić, novoimenovani katedralni župnik te začasni kanonik Marijan Golec, župnik u Bebrini i Dubočcu.
Na trećoj izbornoj sjednici 27. lipnja 2011. godine odlučeno je da prepošt i dalje bude msgr. Josip Devčić. Kako je u međuvremenu umro kanonik Vladimir Virag koji je obavljao službu lektora za novog je izabran Antun Ćorković. Kustos je i dalje ostao Nikola Jušić dok je za kantora izabran Marko Pišonić koji ujedno ostaje i u službi kanonika pokorničara. Kao i na prijašnjim sjednicama tako se i na ovoj raspravljalo o daljnjem uređenju Katedrale te Staroga grada u Kaptolu. Biskup Antun kanonicima je poručio da nastoje voditi brigu oko dostojanstva katedralne crkve kako u njezinu održavanju tako i u liturgijskim slavljima.
Iste godine 22. studenoga, kanonici Stolnog kaptola sv. Petra po prvi puta su se okupili ispred renesansne kaptolske utvrde koju je izgradio Zborni kaptol sv. Petra i u kojoj je djelovao do osmanlijskih osvajanja. Utvrdu iz 15. stoljeća, pošteđenu od Osmanlija, zapalili su partizani tijekom II. svjetskog rata te je njezino konzerviranje i obnova započela tek u slobodnoj Hrvatskoj na poticaj Općine Kaptol, a s radovima je nastavio požeški Stolni kaptol. Zoran Fumić, arhitekt kojemu je povjerena izrada dokumentacije i koji kao stručnjak prati obnovu predstavio je biskupu Škvorčeviću i kanonicima izvedene radove na krovu svetišta crkve sv. Jurja i sakristije unutar utvrde kao i program daljnjih zahvata. Crkva sv. Jurja iz sredine 18. stoljeća zanimljiv je i vrijedan sakralni objekt u kojem je svetište oblikovano s kupolom umjesto uobičajene češke kape i pokraj koje stoji obnovljeni zvonik-kula, podignut nešto ranije na temeljima zvonika kasnogotičke crkve. Sjednica Stolnog kaptola nastavljena je u Stražemanu. Razmotrena su pitanja vezana za kanoničke službe u Katedrali, obveze Kaptola i župe sv. Terezije Avilske u održavanju stolne crkve, njezino daljnje uređenje i nabava potrebnih liturgijskih predmeta.
I na sjednici Stolnog kaptola sv. Petra održane 23. studenoga 2012. u nazočnosti biskup Škvorčević razgovaralo se o tome što je učinjeno na uređenju kaptolskog Starog grada te o mogućnosti nastavka radova u idućoj godini. Biskup je na ovoj sjednici prepoštu Josipu Devčiću čestitao na nedavnom papinskom odlikovanju za apostolskog protonotara, a Matiji Jurakoviću za počasnog kapelana Njegove Svetosti. Među ostalim razmotreni su radovi dosadašnjega postupnog unutrašnjeg uređenja katedrale, postavljanje tabernakula, kipa Gospe Lurdske i križnoga puta. Zaključeno je da će se u kripti katedrale urediti kapela bl. Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije te da će se zamoliti vjernike za pomoć u podizanju blaženikova kipa i uređenja oltara. Predstavljen je program daljnjih radova na konzerviranju i obnovi Starog grada u Kaptolu u sklopu kojih bi se trebao staviti krov na crkvu sv. Jurja kako bi se spasio taj sakralni objekt unutar zidina kaptolskog grada.
Iduće, 2013. godine, sjednica Požeškog stolnog kaptola, održana 21. studenog, počela je u zdanju srednjovjekovnog Starog grada u Kaptolu. Prepošt Josip Devčić i arhitekt Zoran Fumić prikazali su biskupu, članovima Kaptola, kaptolačkom župniku Josipu Klariću te zamjeniku načelnika Općine Josipu Soudeku konzervatorsko-restauratorske radove izvedene na svodu crkve sv. Jurja tijekom te godine.
Obnovljene su dvije kalote u svodu lađe crkve te one tvore vrijedno stilsko jedinstvo s kupolastim svodom svetišta. Prepošt Devčić napomenuo je da je sve pripremljeno za nastavak radova na krovu iznad lađe svetišta. Isto tako je nazočne upoznao s nastojanjima da se izrađeni projekt obnove cjelokupnog kompleksa kaptolačkoga Starog grada uvrsti u natječaj za financiranje iz europskih fondova, ali je napomenuo kako se po tom pitanju susreće s poteškoćama zbog izostavljanja Crkve kao subjekta u aplikacijskim programima mjerodavnih hrvatskih ustanova. Sjednica je potom nastavljena u stražemanačkom župnom domu gdje se razgovaralo o ovogodišnjim radovima u požeškoj Katedrali. Biskup je istaknuo značenje uređenja kapele bl. Ivana Pavla II. u kripti Katedrale o njezinoj 250. obljetnici posvete i Blaženikova skorog proglašenja svetim te potrebu da se kripta dokraja uredi po zamisli akademske kiparice Marije Ujević Galetović.
Istaknuo je važnost arhitektonske valorizacije Katedrale u novije vrijeme kao i njezine opreme, napose vrijednost slike na glavnom oltaru čiji je autor bečki majstor Kaspar Franz Sambach, otkriven prigodom njezine restauracije. Razgovaralo se i o vršenju službi pojedinih kanonika te drugim pitanjima vezanim za Kaptol.
Na sjednici Stolnog kaptola sv. Petra 13. studenog 2014. godine u župnom domu u Stražemanu uz nazočnost biskupa Antuna Škvorčevića prepošt Josip Devčić je podsjetio na iznenadnu smrt kanonika Marka Pišonića minuloga mjeseca kolovoza spomenuvši da je za njega i ranije preminuloga kanonika Vladimira Viraga slavljena misa zadušnica. Razgovaralo se o formalnom sređivanju odnosa između Župe sv. Terezije Avilske i Biskupije s obzirom na upotrebu Katedrale i vođenje brige za pojedine razine njezina funkcioniranja. Prepošt Devčić je prikazao stanje radova na obnovi Starog grada u Kaptolu i dovršenju krova na crkvi sv. Jurja. Raspravljalo se i o čuvanju katedralne sakralne baštine, njezinom izlaganju na trajnom postavu u Dijecezanskom muzeju i u Riznici katedrale.
Iduće 2015. godine, 20. ožujka imenovani su novi kanonici Stolnog kaptola sv. Petra: Ivica Žuljević, župnik u katedralnoj župi sv. Terezije Avilske, Josip Krpeljević, župnik u Kuzmici i Mario Sanić, župnik u Velikoj. U službu su uvedeni 25. ožujka na misnom slavlju u Katedrali, a 23. travnja sudjelovali su na sjednici Stolnog kaptola u Biskupskom domu u Požegi. Iduća sjednica, 26. lipnja bila je izborna. Nakon 15 godina Stolni kaptol je dobio novog prepošta – Ivicu Žujevića. Za službu lektora izabran je Josip Krpeljević, a za službu kustosa Mario Sanić dok je Antunu Ćorkoviću povjerena služba kantora.
Na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 2015. Stolni kaptol proslavio je svoju 15. obljetnicu uspostave. Tim povodom u katedrali je večernje euharistijsko slavlje predvodio biskup Antun Škvorčević u zajedništvu s kanonicima požeškog Stolnog kaptola. Iste godine, 1. prosinca obilježena je i 16. obljetnica kako je Kongregacija za kler utemeljila Stolni kaptol sv. Petra u Požegi. Tom prigodom u Požegi su se okupili svi kanonici na sjednici, a zatim su sudjelovali na misnom slavlju u katedrali. Na sjednici su podneseni izvještaji o obnovi bočnog oltara sv. Ivana Nepomuka u Katedrali te o planiranim radovima na obnovi Starog grada u Kaptolu iduće godine. Razgovaralo se i o potrebi obnove pročelja Katedrale, a razmatran je i prijedlog sporazuma između Župe sv. Terezije Avilske i Stolnog kaptola. Donesena je odluka o nabavi određene količine novoga liturgijskog ruha za korištenje u katedralnim slavljima.
Prva sjednica u 2016. godini održana je 27. lipnja, a na njoj je pored kanonika bio nazočan i biskup Antun Škvorčević. Razgovaralo se o nastavku radova na Starom gradu u Kaptolu te o obnovi fasade Katedrale i bočnog oltara sv. Ivana Nepomuka. Razmotren je pravilnik o upotrebi zvona požeške Katedrale, a raspravljalo se i o vršenju službe katedralnog orguljaša i zborovođe. Bilo je riječi i o statusu i djelovanju Dijecezanskog muzeja u nastajanju. Kanonici su se opet sastali nakon dva dana, odnosno 29. lipnja na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla na misnom slavlju kako bi proslavili 16. obljetnicu uspostave Stolnog kaptola sv. Petra u Požegi. Na drugoj sjednici te godine, održanoj 1. prosinca, također je sudjelovao biskup Škvorčević koji im je čestitao 17. obljetnicu utemeljenja Stolnog kaptola. Na sjednici je podnesen izvještaj o radovima tijekom te godine na obnovi fasade Katedrale, bočnog oltara sv. Ivana Nepomuka u Katedrali kao i nastavku radova na Starom gradu u Kaptolu. Razmotreni su planirani radovi za iduću 2017. godinu, prije svega na dovršenju radova na oltaru sv. Ivana Nepomuka, zatim radova na bočnom oltaru sv. Mihaela Arkanđela, kamenim skulpturama i krstionici kao i na Starom gradu u Kaptolu. O radovima u katedrali i na Starom gradu raspravljalo se i na sjednici koja je održana 20. lipnja 2017. godine. Prepošt Žuljević izvijestio je da su u tijeku radovi na bočnom oltaru sv. Mihaela Arkanđela, krstionice, propovjedaonice te kamenih skulptura na fasadi Katedrale. Nazočne, među kojima je bio i biskup Škvorčević upoznao je s tijekom izrade projekta uređenja kaptolskog Starog grada koji će biti kandidiran za financiranje iz fondova EU. Isto tako je zaključeno da kanonici koji zbog određenih razloga budu umirovljeni, istovremeno budu oslobođeni i kanoničke službe.
Stolni kaptol po prvi puta je 28. lipnja 2017. u suradnji s općinom Kaptol organizirao Petrovski koncert u crkvi sv. Jurja u Starom gradu te na taj način promovirao taj prostor kao buduće novo mjesto kulturnih događanja, ali i predstavio javnosti projekt uređenja cijelog kompleksa Starog grada.
Nakon 17 godina postojanja Stolnog kaptola sv. Petra može se utvrditi da je njegovo osnivanje bilo i te kako opravdano. O tome najviše govore rezultati obnove Starog grada u Kaptolu i uređenja Katedrale ali i ljepota liturgijskih slavlja u požeškoj prvostolnici.