Statut Stolnog kaptola svetog Petra u Požegi

Uvod

Početkom 13. stoljeća (1221. godine) zasvjedočeno je u Požegi postojanje Zbornog kaptola pod nazivom “Capitulum Sancti Petri de Posega”. U vrijeme osmanlijskog osvajanja Slavonije 1536. godine Kaptol seli u Ugarsku i ubrzo se gasi. Zagrebački biskup Franjo Thauszy (1751.-1769.) poslije oslobođenja Slavonije od Osmanlija želi ga obnoviti 1753. godine, ali zbog političkih okolnosti nije u tom uspio. Papa Ivan Pavao II. svojim apostolskim pismom “Praeclarum evangelizationis opus” od 5. srpnja 1997. godine utemeljio je Požešku biskupiju i tako otvorio mogućnost da se pod povijesnim nazivom nekadašnjeg Zbornog kaptola u Požegi osnuje Katedralni kaptol. Požeški biskup msgr. Antun Škvorčević, nastojeći sačuvati spomen srednjovjekovnoga požeškog Zbornog kaptola i dati mu značenje u novim prilikama, zamolio je Kongregaciju za kler da u smislu kanona 504 Zakonika kanonskoga prava utemelji Stolni kaptol u Požegi pod istim srednjovjekovnim nazivom. Kongregacija za kler uslišala je molbu te je Dekretom Prot. N. 99002442 od 1. prosinca 1999. godine osnovala Stolni kaptol u Požegi “Capitulum Poseganum Sancti Petri”.

 

Narav i sastav Kaptola

Članak 1.

Stolni Kaptol u Požegi je zbor svećenika čija je zadaća vršiti svečanije bogoslužne obrede u stolnoj crkvi u Požegi i voditi brigu za njezino održavanje i uređenje te obavljati zadaće koje mu povjeri crkveno pravo ili dijecezanski biskup (usp. kan. 503).

 

Članak 2.

Stolni kaptol u Požegi ima osam članova te se sastoji od kanonika prepošta (usp. kan. 507 § 1), kanonika lektora, kanonika kantora, kanonika kustosa, kanonika pokorničara (usp. kan. 508 § 1) te još druge trojice kanonika.

 

Članak  3.

Pravo je dijecezanskog biskupa, pošto se posavjetuje s Kaptolom, da daje sve i pojedine kanonikate svećenicima koji se odlikuju pravovjernim naukom, čestitošću života i revnim vršenjem svećeničke službe (usp. kan. 509 § 2).

 

Članak 4.

Među kanonicima poštuje se ovaj red precedencije: Prvi je prepošt a zatim slijede ostali kanonici po redu preuzimanja službe. Ako ih ima više koji su isti dan preuzeli službu, prednost imaju prema danu svećeničkog ređenja.

 

Uvođenje u službu

Članak 5.

Uvođenje u službu kanonika redovito obavlja dijecezanski biskup uz sudjelovanje svih članova Kaptola. Ako je biskup spriječen, taj čin povjerit će prepoštu Kaptola.

 

Članak 6.

Uvođenje u kanoničku službu obavlja se prema ustaljenom obredu: U okviru Službe riječi kanonik lektor pročitat će dekret imenovanja a potom će imenovani ispovjediti vjeru i položiti prisegu vjernosti. Biskup će odjenuti novog kanonika u korsko ruho a prepošt Kaptola povest će ga do njegova mjesta u koru. Čin uvođenja u kanoničku službu unijet će se u zapisnik Kaptola.

 

Prava i dužnosti Kaptola i kanonika

Članak 7.

Kaptol u skladu sa svojim ustrojstvom ima pravo i dužnost održavati svoje sjednice barem dva puta godišnje, na kojima će raspravljati o pitanjima koja se odnose na sam Kaptol, na održavanje i uređenje katedrale i vršenje  bogoslužno-pastoralne službe u njoj ili o drugim pitanjima koja mu povjeri dijecezanski biskup. O datumu održavanja sjednice bit će obaviješten dijecezanski biskup, koji može, prema vlastitoj prosudbi, na njoj sudjelovati.

 

Članak 8.

Kaptol može održavati i izvanredne sjednice ako to zatraži prepošt ili polovica članova Kaptola.

 

Članak 9.

Kaptol ima svoj okrugli pečat s natpisom: „Požka biskupija, Stolni Kaptol sv. Petra, Požega“ s biskupijskim grbom u sredini.

 

Članak 10.

Kanonici nakon preuzimanja službe imaju pravo:

1) na jednakopravan glas na kaptolskim sjednicama;

2) na sjedište u koru;

3) na kanoničku korsku odjeću i oznake u skladu s dopisom Kongregacije za kler Prot. N. 20000172 od 28. siječnja 2000. godine, a to su:

  1. talar s crnim pojasom;
  2. crni biret s ljubičastom ružom
  3. roketa i ljubičasta moceta;
  4. srebreni križ na kordi ljubičasto-zlatne boje iznad mocete, koji na prednjoj strani ima pozlaćeni lik svetog Petra sa starog pečata požeškoga Zbornog kaptola s natpisom “Capitulum Poseganum Sancti Petri 1221. ✢ ” a na zadnjoj strani sliku požeške katedrale sv. Terezije Avilske  s natpisom “Ecclesia Cathedralis Posegana Sanctae Teresiae de Avila 1997.”.

 

Članak 11.

1) Kanonici su dužni sudjelovati u katedrali na svečanom bogoslužju koje ima biskupijsko značenje a predvodi ga dijecezanski biskup. To se posebno odnosi na misu posvete ulja na Veliki četvrtak, na svetkovinu Tijela i Krvi Kristove, na misu đakonskog i prezbiterskog ređenja, na svetkovinu Obljetnice posvete katedrale i Obljetnicu uspostave Požeške biskupije (27. rujna), na svetkovinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice katedrale (15. listopada) i na svetkovinu sv. Lovre, zaštitnika biskupije (10. kolovoza) u njegovoj crkvi u Požegi. Jednako tako obveza je kanonika organizirati u katedrali proslavu svetkovine sv. Petra (29. lipnja), zaštitnika Stolnog kaptola u Požegi te na njoj sudjelovati kao i dan utemeljenja Stolnog kaptola (1. prosinca).

2) Kad dijecezanski biskup slavi u katedrali redovita blagdanska bogoslužja, kanonici koji stanuju u gradu Požegi ili okolici, ako nemaju druge pastoralne obveze, dužni su sudjelovati u tom slavlju.

 

Članak 12.

Kanonici će u znak kaptolskog zajedništva svaki put kad se nađu na zajedničkom sastanku,  poštujući rubrike zajedničkog moljenja, izmoliti jedan čas Časoslova, koji odgovara vremenu dana.

 

Služba prepošta

Članak 13.

Prepošt je prvi po dostojanstvu u Kaptolu. Biraju ga kanonici a potvrđuje dijecezanski biskup (usp. kan. 509 § 1). Bira se na pet godina i po isteku toga vremena može biti ponovno izabran.

 

Članak 14.

Prepošt zastupa Kaptol pred crkvenim i civilnim vlastima te vodi brigu o cjelovitom stanju i djelovanju Kaptola.

 

Članak 15.

Prepošt saziva sjednice Kaptola i njima predsjeda. Prepošt otvara kaptolsku poštu i potpisuje sve kaptolske spise.

 

Članak 16.

Prepošt nadzire upravu katedrale i zajedno s kanonikom kantorom vodi brigu za dolično slavljenje bogoslužja u njoj. U odsutnosti biskupa predvodi u katedrali ono bogoslužje kojem redovito predsjeda biskup.

 

Članak 17.

U slučaju bolesti, odsutnosti ili upražnjenog mjesta prepošta, njegovu službu privremeno preuzima kanonik po redu prvenstva.

 

Kanonik pokorničar

Članak 18.

Kanonika pokorničara imenuje dijecezanski biskup te on snagom svoje službe ima redovitu vlast, koju ne može povjeriti drugima, odrješivati na sakramentalnom području od unaprijed izrečenih a neproglašenih cenzura, koje nisu pridržane Apstolskoj Stolici. U biskupiji ima ovlast za sve, uključujući i strance, a za pripadnike biskupije i izvan njezina područja (usp. kan. 508).

 

Članak 19.

Kanonik pokorničar dužan je biti vjernicima na raspolaganju za ispovijed prema odredbama dijecezanskog biskupa.

 

Služba kanonika lektora

Članak 20.

Kanonika lektora bira Kaptol a služba mu traje pet godina. Dužnost mu je u dogovoru s prepoštom pripravljati kaptolske sjednice, voditi o njima zapisnik, čuvati kaptolski arhiv i vršiti druge administrativne poslove, koje mu povjeri prepošt.

 

Služba kanonika kantora

Članak 21.

Kanonika kantora bira Kaptol a služba mu traje pet godina. Dužnost mu je u dogovoru s prepoštom i župnikom katedralne župe brinuti se za organiziranje i odvijanje katedralnog bogoslužja u skladu s liturgijskim propisima a osobito voditi brigu za biskupska slavlja u katedrali kao i za doličan pjevački zbor i orguljaša.

 

Služba kanonika kustosa

Članak 22.

Kanonika kustosa bira Kaptol a služba mu traje pet godina. U dogovoru s katedralnim župnikom vodi brigu o zgradi katedrale, njezinom redovitom održavanju i opremanju  potrebnim predmetima, o pokretnoj i nepokretnoj sakralnoj kulturnoj baštini katedrale te vodi materijalno poslovanje Kaptola. Na početku svake godine podnosi izvještaj kanoničkom zboru o stanju katedrale i samom materijalnom poslovanju Kaptola prethodne godine.

 

Trajanje kanoničke službe

Članak 23.

Kanonička služba traje do navršene 75. godine života. Kanonik koji je napunio tu životnu dob postaje umirovljeni kanonik, njegovo mjesto postaje ispražnjeno i dijecezanski biskup ga može popuniti novim kanonikom.

 

Članak 24.

Kanonik s navršenih 75 godina života oslobođen je od svih kanoničkih dužnosti. Ima pravo na kanoničko korsko odijelo, mjesto u koru, sudjelovanje u službama ako to može i želi, te pokop, koji pripada članu Kaptola.

 

Začasni kanonici

Članak 25.

Dijecezanski biskup, pošto sasluža Kaptol, može imenovati dijecezanskog ili izvandijecezanskog svećenika, uz pristanak njegova biskupa, zbog posebnih zasluga, začasnim kanonikom Stolnog kaptola u Požegi.

 

Članak 26.

Uvođenje u službu začasnog kanonika obavlja se istim obredom kao i uvođenje u službu redovitih kanonika.

 

Članak 27.

Začasni kanonici ne mogu obavljati službe niti imaju pravo glasa u Kaptolu, ali imaju pravo nositi korsko odijelo i oznake titularnih kanonika te dobivaju mjesto u koru.

 

Stolni kaptol i katedralna župe

Članak 28.

Katedralna župa sv. Terezije Avilske u Požegi odijeljena je od Stolnog kaptola. Dijecezanski biskup imenuje župnika katedralne župe iz kruga kanonika ili izvan njega (usp. kan. 510 § 1 i 2) .

 

Članak 29.

Dijecezanski biskup, u skladu s crkvenim propisima (usp. kan. 510) utvrdit će posebnim dokumentom točne odredbe o pastoralnim dužnostima katedralnog župnika i zadaći vlastitoj Kaptolu (usp. kan. 510 § 3 i 4).

 

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu kad ga odobri dijecezanski biskup. Za izmjenu bilo kojeg propisa u ovom Statutu potrebna je dvotrećinska većina glasova redovitih članova Stolnog kaptola i ponovno odobrenje dijecezanskog biskupa.

_______________________________________________

Broj: 1332/2005.

Ovime odobravam gornji Statut Stolnog kaptola sv. Petra u Požegi, propisno usvojen na sjednici istoga Kaptola 28. lipnja 2005. godine.

U Požegi, na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 2005.

 

Biskup
† Antun Škvorčević, v.r.